Thursday, September 17, 2009

INVESTE BA FETO, INVESTE DIAK BA FUTURU

0 comments

Area politika hanesan area ida ne’ebe dominante husi mane sira maibe ida ne’e laos razaun no taka dalan ba feto maluk sira involve iha laran. Situasaun politiku global hatudu ona katak feto bele kaer posisaun oin-oin hanesan mane sira, iha area ekonomiku, saude, politika no seluk tan. Maski feto barak hatudu ona sira nia kapasidade hanesan mane sira maibe ita la bele nega problema kiak, hamlaha no nao edukasaun sei sai infrenta boot ba feto iha mundu tomak. Feto barak sei sai vitima husi asalta seksual hanesan estratejia ida atu bele hamanan funu, feto mos sai vitima husi trafiku humanu ne’ebe fo benifisiu makaas ba ema ne’ebe involve iha laran. Praktika hira ne’e sei lao nafatin iha nasaun barak no hatun dignidade feto nian hanesan iha nasaun Afganistaun. Iha ne’eba feto seidauk bele goza sira nia direitu atu hetan edukasaun diak tamba bainhira feto hakarak ba eskola sempre hetan amiasa husi groupu deskonesidu. Maibe faktus ida ne’e mos hatete mai ita katak feto tenke ba oin maski tenke hasoru obstaklu barak ho aten brani no komitmentu makaas.

Agora dadaun mundu sei hasoru problema boot ida no susar atu bele resolve. Problema krizi ekonomiku global no problema seluk hanesan terorismu, bomba nuklir, funu regional, mudansa iklimatika no moras oin-oin sai hanesan amesa ida ba ita nia komunidade. Iha krizi ekonomia hanesan agora, ita mos tenke hanoin katak apoio ba feto hanesan investe diak ba ita nia futuru. Tamba saida? Tamba se ita fo apoio ba feto bele maka ita bele lori mudansa iha ekonomia nomos kondisaun sosiedade bele metin liu-tan. Investe ba feto hanesan dalan ida atu suporta futuru jerasaun. Feto barak serbisu iha sektor agrikultura, sai agrikultor nomos sai negosiante ba faan produtu lokal. Maibe kompara ho mane, osan ne’ebe feto maluk sira hetan gasta barak liu ba hahan familia, saude no edukasaun ba labarik sira. Tamba ne’e feto hanesan rekursu humanu ida iha prosesu dezenvolvimentu nomos bele kria dame no estabilidade ne’ebe diak liu. Iha area konflitu sira, feto sai agente ida atu bele halao mediasaun atu bele hetan dame no unidade.

Hanesan agente ba dezenvolvimentu, feto mos presiza kondisaun diak atu bele kapasita sira nia kapasidade iha area hotu inklui mos iha area politika. Maski kompete iha area ida ne’e susar ba feto maibe tenke fo opurtunidade ba sira involve iha laran hanesan involve iha eleisaun lideransa komunitaria. Maski problema barak hasoru feto sira ne’ebe hakarak kompete iha eleisaun ne’e hanesan orsamentu no kapasidade maibe ida ne’e laos obstaklu ba sira atu bele involve iha politika. Maibe se estratejiku atu bele lori feto sai lideransa politiku ne’e bele hetan hasil diak maka benifisiu barak feto no apoiante sira bele hetan. Bainhira kandidata feto sira tuur iha posisaun estrategiku iha area politika maka sira bele halo politika ne’ebe sensitivu ba jeneru por ezemplu alokasaun orsamentu ba interese feto bele aumenta, problema feto barak bele akomoda no buka solusaun, combate korupsaun,. Impaktu seluk ba ekonomia tamba se feto barak tuur iha Parlamentu bele fo imagen diak ida ba negosiante sira iha nivel medium ba kraik ne’ebe maioria feto. Iha mos benifisiu seluk tamba sira mos bele lori dame ba ita nia nasaun tamba feto sempre resolve problema ho dalan dame. Tamba ne’e vota ba feto hanesan ita nia lideransa hanesan desisaun ida la iha risku. Risku boot liu husi hili feto sai hanesan ita nia lideransa maka ita bele goza ita nia direitu ho dame.

Ohin, laos tempo ba feto sai deit figura ou kosmetika husi mane sira. Laos tempo ona ba feto fo deit konsentrasaun ba serbisu hanesan haree labarik, serbisu iha dapur, no atividade domestika seluk. Kultural patriakal kesi metin posisaun feto iha fatin hanesan ne’e, la iha mudansa, la iha igualdade. Agora tempo too ona, feto mos iha direitu hanesan sidadun Timor Leste ida, tamba ne mai ita tau posisaun feto iha fatin diak ida tamba sira mos bele.

Ami esperansa katak liu husi partisipasaun feto iha eleisaun Lideransa Komunitaria 2009, feto bele kontinua sira nia luta atu bele hetan igualdade nomos bele hatudu sira nia kapasidade atu bele lideransa maski iha nivel komunitaria. Ami espera katak feto eleitadu sira sei lori ita nia komunidade avansa ba oin no aumenta programa iha nivel suku liu-liu bele implementa programa ne’ebe sensive ba jeneru. Maski sai Xefe Sucu no Konselhu de Suku hanesan posisaun kiik iha Governo Lokal maibe ida ne’e hanesan prosesu ida feto tenke partisipa makaas no aprendre saida mak lideransa no saida mak politika para iha prosesu oin mai bele mosu feto lideransa seluk ho kapasidade boot atu bele ukun povo timor leste ho boa governasaun, responsibilidade no komitmentu boot atu bele lori futuru diak ba votantes sira.

Mai ita apoia feto kandidata sira ho dalan tuu sira dia 9 Outobru 2009
Vota Ba Feto, Investe Diak Ba Futuru ***

0 comments:

Post a Comment